Makedonski predsjednik poručio NATO savezu: "Niste ispunili obećanje, ne dolazim na summit u Varšavu!"

piše: N.Babic

Kako prenosi makedonsko izdanje Radija Slobodna Europa, preksinoć je američki veleposlanik u Skopju Jess Bailey izjavio kako će njegova zemlja pomoći Makedoniji na putu ka konačnom članstvu u NATO paktu i EU, te da prevlada političku krizu.

Na proslavi 240. obljetnice neovisnosti Amerike su u američkom veleposlanstvu u Skopju sudjelovali su svi visoki dužnosnici, ministri u vladi, predstavnici institucija, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i diplomatskog zbora u Makedoniji, a veleposlanik Bailey je ukazao na potrebu iznalaženja rješenja za prevladavanje političke krize u zemlji, čiji početak "slučajno" koincidira s njegovim dolaskom u glavni grad Makedonije, nakon što je dužnost obavljao u Turskoj.

"Abraham Lincoln je rekao kako je najbolji način za predvidjeti budućnost – stvarati je. Dok se bavimo sukobima i izazovima današnjice, trebali bismo ih pokušati riješiti tako da buduće generacije mogu biti ponosne na naše odluke" rekao je Bailey.

Jess Bailey je vršio dužnost u Ankari od 2011. do 2014. godine, vrijeme u kojem su uspješno vođene kampanje protiv tadašnjeg premijera Erdogana, kojega se pod izgovorom borbe za gradski park Gezi u Istanbulu pokušalo "uvjeriti" da odustane od svojeglave politike koja je djelomično bila u suprotnosti  s politikom Washingtona. Međutim, Erdogan je žestokim represivnim mjerama ugušio prosvjede i počeo obračun s pokretom Hizmet, kojeg vodi islamski klerik Fethullah Gulen s prebivalištem u Sjedinjenim Državama. Gulena i njegov pokret je, među ostalima, turska vlada optužila da stoje iza tadašnjih masovnih prosvjeda i da su stvorili "paralelnu državu" unutar Turske. Ova tvrdnja nije daleko od istine, ali je to isto činilo i Muslimansko bratstvo prije dolaska na vlast. Ovdje nije toliko važan aktualni turski predsjednik Erdogan, jer je o njemu sve rečeno, a se samo može nagađati kako bi izgledala Turska s Gulenom na vlasti.

Međutim, znakovito je da Jessa Baileya, jednako kao za poznatog stratega "Obojenih revolucija" Johna Tefta, koji trenutno obavlja dužnost američkog veleposlanika u Moskvi, prate nemiri, prosvjedi i destabilizacija zemlje u kojoj služi.

Iako se Bailey predstavlja kao "prijatelj Makedonaca", od kada služi u toj zemlji dogodilo se nekoliko terorističkih napada, a Skopje i druge veće gradove u zemlji već više od godinu dana potresaju nemiri kojima se, navodno želi svrgnuti "režim Gruevskog i Ivanova". Bez obzira na sve njihove mane, endemsku korupciju u zemlji i kriminal u političkom vrhu, Zoran Zaev, kao marioneta Zapada, sigurno nije političar koji će zemlju izvesti na put blagostanja.

Na samu najavu da će Jess Bailey biti veleposlanik u Makedoniji, mnogi su rekli da njegovo imenovanje vide "kao postavljanje kaubojskog šerifa koji živi i radi u stranoj zemlji".

Ne bez razloga, jer je odluku o njegovom premještaju iz Ankare u Skopje donijela pomoćnica američkog državnog tajnika Victoria Nuland, koja je odlučila pomoći oporbenim "socijaldemokratima" i Zoranu Zaevu da preuzmu vlast.

Još prije dolaska Jessa Baileya, skupina "Makedonski manifest" ga proglasila nepoželjnim u zemlji. Kao razlog su naveli da je službeni program Baileya "zatiranje makedonskog identiteta, a posebno za mijenjanje ustavnog imena zemlje". 

"Svi se sjećamo njegovog lica kada je okrutno vrijeđao Makedonce, čak i tijekom procesa njegova imenovanja kao potencijalnog veleposlanika u našoj zemlji. S druge strane, Bailey dolazi iz američkog veleposlanstva u Turskoj, gdje je bio involviran u svrgavanje tadašnjeg premijera i sadašnjeg predsjednika Erdogana. To mu nije pošlo za rukom  i Bailey je prebačen u Makedoniju da nastavi isti posao kojeg nije obavio u Ankari. S njegovim dolaskom u Skopje u veljači 2015. prošle godine, Zaev počinje objavljivati svoje  "bombe", transkripte prisluškivanja političara i javnih osoba koji su pripremljeni u suradnji između američkog i britanskog veleposlanstva", piše Macedonia Online.

Sve je bilo spremno za državni udar po ukrajinskom scenariju, ali su onda premijer Gruevski i predsjednik Ivanov učinili neke ustupke i dva puta su zakazani prijevremeni izbori, ali su i ovi posljednji otkazani u dogovoru Jessa Baileya, Zorana Zaeva i namjesnika Bruxellesa u Skopju, njemačkog diplomata Johannesa Haindla.

Njemačka je otvoreno priopćila da je Johannes Haindl početkom svibnja imenovan za novog specijalnog izaslanika za posredovanje u rješavanju duboke političke krize u Makedoniji i da će raditi u koordinaciji s predstavnicima Europske unije i Sjedinjenih Država.

Đorđe Ivanov: "Ne idem na summit NATO saveza u Varšavi"

U međuvremenu su se i Gruevski i Ivanov izjasnili kako su predani euroatlantskom putu Makedonije i ulasku u NATO i EU.

Međutim, jučer, dan nakon svečanog prijema u američkom veleposlanstvu, predsjednik Đorđe Ivanov je dao izjavu koja je sigurno bila hladan tuš za Jessa Baileya. Makedonski predsjednik Ivanov je izjavio kako neće sudjelovati na summitu NATO pakta u Varšavi "zbog ignoriranja međunarodnog prava, Međunarodnog suda pravde, te zbog geopolitičkih aspekata i sigurnosnih izazova u regiji".

Dokle god se ne uzmu u obzir ove činjenice, stoji u priopćenju, predsjednik Ivanov neće sudjelovati na sastancima na vrhu NATO saveza i Makedonija će biti zastupljena na razini ministara obrane i vanjskih poslova, praksa koja je dogovorena na summitu Cardiffu 2014. 

Unatoč duljem čekanju, predsjednik Ivanov je zadržao dosljedan stav, što se odražava na ukupni život u zemlji, posebno na političke i etničke prilike, prenose makedonske agencije. Međutim, on ej jučer poručio da ostaje pri svojoj odluci sve dok se ne budu poštovali napori koje ulaže Makedonija.

Predsjednik Ivanov je podsjetio NATO i Washington da je sudjelovao na summitu na vrhu u Lisabonu 2010., te u Chicagu 2012. godine, jer se nadao kako će se u skladu s odlukom Međunarodnog suda pravde Grčka prestati ponašati protuzakonito, te da će poštivati ​​presudu i Privremeni sporazum. 

No, sada je jasno da nema naznaka da će se to dogoditi, te Ivanov donosi odluku kako neće sudjelovati na predstojećem summitu NATO pakta u Varšavi.

Nema sumnje da će uslijediti odgovor, možda ne službeni, jer će se na toj razini poštovati odluka predsjednika Makedonije, ali će se morati suočiti s posljedicama svoje odluke, što je neminovno.

Naime, Al-Jazeera početkom lipnja, dan nakon datuma odgođenih prijevremenih izbora, piše kako je u Makedoniji u tijeku "Obojena revolucija" i da su prosvjednici uputili ultimatum "režimu".

Sredinom svibnja je Makedoniju ukorio i glavni tajnik NATO pakta, Jens Stoltenberg, koji  je pozvao predsjednika Ivanova da opozove predsjednička pomilovanja i "riješi probleme u području vladavine prava".

Samo nekoliko dana kasnije je Velika Britanija upozorila Makedoniju da je u tijeku politička kriza koja bi mogla ugroziti njezine izglede za članstvo u EU i NATO savezu.

Nakon ove odluke Ivanova nije isključena ni eskalacija prosvjeda, kao što se dogodilo u Kijevu kada je Janukovič odbio potpisati sporazum o pristupanju Europskoj uniji.

U stvari, Makedonija uvelike nalikuje na Ukrajinu. Naime, jednako kao u Ukrajini, Makedonija također ima politički vrh koji je bez sumnje ogrezao u korupciji i zlorabi svoje ovlasti, otprilike kao Janukovič i njegova svita do 2014. u Ukrajini. Prosvjed protiv takve vlasti je legitiman, štoviše, poželjan. No, pogledajmo alternativu. Ukrajina je dobila Porošenka i Jacenjuka, a Makedonija može dobiti Zaeva i Branka Crvenkovskog, dvojicu političara koji će morati vratiti dug Victoriji Nuland i veleposlaniku Jessu Baileyu i sigurno neće brinuti o budućnosti zemlje. Kako bi u tom slučaju mogla proći Makedonija? Dovoljno je vidjeti Ukrajinu i rasprodaju preostale državne imovine, beskrajno zaduživanje, smanjenje plaća i mirovna, višestruko povećanje cijena komunalnih usluga, devalvacija nacionalne valute, državne financije vječno na rubu bankrota, nestašice struje... No, najgori aspekt strategije Victorije Nuland je poigravanje s vatrom u multietničkim i multireligijskim zemljama, a Makedonija se, jednako kao Ukrajina, uz daljnju u eskalaciju napetosti i neprestane ultimatume koje ulica upućuje vlastima u Skopju suočava s rizikom građanskog rata, što bi moglo značiti raspad zemlje i opći kaos koji se može preliti na ostatak regije.

Извор: “www.altermainstreaminfo.com.hr“