Zapadna verzija i širi geopolitički kontekst oružane pobune u Armeniji
piše: N.Babic
Dana 17. srpnja je naoružana skupina u glavnom gradu Armenije, Erevanu, u četvrti Erebuni, upala u zgradu policijske postaje i zarobila nekoliko policijskih službenika. Napadači su tražili oslobađanje Jiraira Sefiliana, jednog od oporbenih političara i osnivača "Novog armenskog fronta javnog spasa".
U napadu je jedan policajac ubijen, a dva su ranjena, a naoružani militanti su tražili da Armenci izađu na ulice i podrže njihove zahtjeve za oslobađanjem oporbenih političara, za koje kažu da su nepravedno u zatvoru. Zahtjev se, prije svega, odnosi na Jirara Sefiliana, kojeg su vlasti optužile za organiziranje građanskih nemira, a u lipnju je zatvoren pod optužbom za nezakonito posjedovanje oružja. Sefilian je oštro kritizirao armenskog predsjednika Serža Sargsjana i nezadovoljan je načinom na koji je vlada rješavala sukob s Azerbejdžanom u regiji Nagorno-Karabah.
Istog dana su puštena dva taoca, a na mjesto događaja je došla policija u oklopnim vozilima i blokirala put prema policijskoj postaji.
Tada su u zgradi kao taoci ostali glavni zamjenik policije, general Vardan Egiazaryan, te glavni zamjenik policije u Erevanu, pukovnik Valerij Osipyan. Njih dvojica su puštena 23. srpnja, a oslobađanje talaca se činilo kao početak stvaranja neutralne zone za novinare, što je bio sporazum ranije postignut s naoružanom skupinom, nakon čega su pušteni svi ostali taoci.
Nakon toga su počeli nemiri koje su pokrenuli "oporbeni aktivisti", koji su počeli graditi barikade ispred policijskog kordona.
Sudionici prosvjeda su u više navrata ispred okupirane policijske postaje napadali policiju. Napravili su barikade od metalnih elemenata koje policija koristila za podizanje ograde na mjestu događaja. Preostali prostor između njih i policije bio je ispunjen osobnim automobilima i kantama za smeće. Tako su putevi koji vode do zgrade policije u kojoj se odvijala kriza bili blokirani, a policiji je izlaz priječila skupina okupljenih prosvjednika.
Čelnik armenske policije, Hunan Poghosyan, sljedeći dan je rekao da je naoružana skupina odbila položiti oružje i da su pregovori u tijeku.
Od tada, do danas policija održava pojačanu kontrolu u blizini spomenute policijske postaje, dok su "oporbeni aktivisti" u blizini organizirali prosvjede i nemire, čime su pokušavali spriječiti specijalnu policiju da izvede posebnu operaciju protiv militantne skupine koja je zauzela zgradu.
Kriza u Erevanu traje već gotovo dva tjedna, a prekjučer su pripadnici militantne skupine imena "Sasna Crer", ili "Sasunski junaci", postavila vladi ultimatum za oslobađanje novih talaca. Naime, rekli su da će da liječnici i medicinsko osoblje, koje su u međuvremenu zarobili, biti oslobođeni, ako ministar zdravstva dođe osobno i organizira pružanje medicinske pomoći svima u zgradi, te objavila ostale uvjete pod kojima će taoci biti pušteni.
Kriza u samoj zgradi još uvijek traje, ali se armenska policija sinoć odlučila na razbijanje demonstracija kojima je pružana podrška militantima koji su zauzela policijsku postaju, odgovorni su za smrt jednog policajca, ukupno ranjavanje šest osoba, uključujući pet policajaca, držanje talaca, među kojima je sada medicinsko osoblje koje im je dragovoljno pristalo pomoći prije tri dana.
Noćas se skupina prosvjednika opet sukobila s policijom, ali je policija ovaj put odlučila upotrijebiti silu.
Broj ljudi hospitaliziranih nakon razbijanja prosvjeda se popeo do 60, rekao je tajnik u armenskom Ministarstvu zdravstva, Anahit Aytayan.
20. srpnja su se simpatizeri skupine "Sasna Crer" sukobili s policijom, a nakon sukoba je ozlijeđena 51 osoba, uključujući 29 policajaca. Tada je privedeno 136 ljudi.
27. srpnja, kada su u zgradu upućeni liječnici i medicinski tehničari hitne pomoći, ponovno je došlo do razmjene vatre, nakon čega su se dva člana naoružane skupine predala policiji.
"Dva člana naoružane skupine koja je zauzela policijsku zgradu u Erevanu, Gagik Egiazaryan i Aram Akopyan, predala su se policiji, dok su razmjeni vatre ranjeni jedan policajac, te Pavel Manukyan i njegov sin Aram, obojica članovi naoružane skupine", izjavio je tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Armenije, Ashot Aharonian.
Ministarstvo unutarnjih poslova Armenije je odlučilo da će pritvoriti sve osobe koji se nađu u području oružanog napada, a kasnije su snage sigurnosti prisilile demonstrante da se povuku u udaljeniju četvrt Saritagh.
Naoružana skupina i dalje ne odustaje od svojih zahtjeva, te traži oslobađanje oporbenog političara Jiraira Sefiliana.
Ultimatum naoružanim napadačima
Danas je armenska Nacionalna služba sigurnosti zatražila da naoružana skupina napusti zauzetu policijsku postaju u Erevanu i da se mora predati do pet sati poslijepodne po lokalnom vremenu.
"Mi nudimo pripadnicima naoružane skupine da polože oružje i predaju se vlastima bez otpora do 17:00 sati, inače će specijalne policijske jedinice dobiti ovlasti da otvore vatru i neutraliziraju sve naoružane osobe koje su u policijskoj postaji, kao i izvan nje ", navodi se u priopćenju.
Armenska Nacionalna služba sigurnosti (NSS) je dodala da će se svaki pokušaj ulaska u policijsku stanicu smatrati podržavanjem terorizma.
Jučer su militanti u zgradi pokušali aktivirati projektil, kojim su htjeli raznijeti autobus parkiran u blizini kontrolne točke.
"Pod ovim uvjetima Nacionalna služba sigurnosti najavljuje da se nastavak terorističke akcije oružane skupine, koja dovodi u opasnost živote policajaca i civila, ne može tolerirati ni na koji način", priopćila je armenska služba NSS.
NSS izjavljuje da se sve dogodilo nakon što su "teroristi iscrpili sve razumne mogućnosti za mirno rješenje krize", te "kako trenutni uvjeti opravdavaju upotrebu sile, koja je neophodna za zaštitu građana, njihovih života i zdravlja".
"Moramo im oduzeti oružje, osloboditi taoce vratiti objekt i stvari koji su vlasništvo države, te suzbiti ovu naoružane skupinu otpora", priopćio je NSS.
Naravno, ako čitate armensko izdanje Radija Slobodna Europa, naoružani militanti koji su zauzeli zgradu policije, ubili jednog policajca i ranili šestero ljudi, uzeli medicinsko osoblje za taoce i počinili niz drugih kaznenih djela su "oporbeni naoružani militanti", dok je skupina prosvjednika koja ih podržava "demokratska oporba koja traži reforme".
"Radio Slobodna Europa – Radio Langley" izravno iz Erevana
"Smrtonosni napad na policijsku postaju malo poznate armenske političke skupine je izazvala dramu u Erevanu, a napadači, u zamjenu za policijske službenike koje drže kao taoce, zahtijevaju puštanje svog čelnika iz zatvora. Kada je više od desetak naoružanih napadača napalo policijsku postaju 17. srpnja, ubili su jednog policajca, navodno policijskog pukovnika, ranili još šest drugih ljudi, a kriza se preselila u dugotrajne pregovore. Troje od sedam talaca je oslobođeno 18. srpnja", piše glasilo RSE.
"Ali zašto napadači traže oslobađanje čelnika oporbene stranke i pozivaju Armence da izađu na ulice i sruše vladu? Ovdje su četiri stvari koje trebate znati o Sefilianu i njegovoj grupi", nastavlja Radio Slobodna Europa.
Tko je Jirar Sefilian?
Jirar Sefilian (49), malo je poznat izvan Armenije, ali je istaknuta figura u zemlji zbog uloge u sukoba između Azerbejdžana i Armenije u Nagorno-Karabahu.
Libanonsko-armenskog je porijekla i stekao je vojno iskustvo u borbama u Bejrutu tijekom libanonskog građanskog rata 1975. – 1990. godine, nakon čega se s obitelji seli i Armeniju. Tijekom rata u ratu u Nagorno-Karabahu, Sefilian je bio zapovjednik postrojbe boraca koji su zauzeli grad Shusha i iz njega 1992. protjerali azerbejdžanske snage, a imao je i niz drugih značajnijih vojnih pobjeda za armensku stranu u sukobu.
Od tada Sefilian koristi svoj status ratnog heroja i pred Armencima otvoreno govori o nesposobnom vodstvu i korupciji. U početku političkog djelovanja je mobilizirao ostale ratne veterane Nagorno-Karabaha i žalio se na njihov loš smještaj, zdravstvenu zaštitu i nezaposlenost.
Nakon toga, zajedno s nekoliko istomišljenika, proširio svoju bazu pokretanjem "Osnivačkog parlamenta".
No, stranka je jedinstvena po tome što je namjerno ostaje izvan postojećeg političkog sustava.
"Oni odbijaju sudjelovati u aktualnom izbornom procesu u Armeniji, zbog nasilja i netransparentnosti sustava, a njihov program je da je ova vlada treba dati ostavku, da se uspostavi prijelazna vlada i potom održe novi izbori. Njihove ideje su malo komplicirane i nejasne", za RSE kaže Haykak Arshamyan, politički analitičar u Centru regionalnih studija u Erevanu.
"Članovi skupine se navodno broje u tisućama, a mnogi sebe vide kao samozvane čuvara društva. Skupina koja ja zauzela zgradu se nazvala "Sasna Crer", što su mitski junaci iz srednjovjekovnog armenskog epa o generaciji muškaraca koja se borila za armensku neovisnost", piše dalje RSE.
Zašto su napali policijsku postaju?
"Napad je uslijedio zbog uhićenja Sefiliana i šest drugih članova "Osnivačkog parlamenta" 20. lipnja. Uhićeni su nakon što je prometna policija otkrila da je vozač automobila koji je bio uključen u prometnu nesreću nosio oružje. Kad se Sefilian pojavio na sudu, formalno je optužen za stjecanje i posjedovanje oružja, ali su navodi o planiranju državnog udara odbačeni. Sefilian je bio zatvoren dva puta, 2007. i 2015. godine, uvijek na temelju optužbi za ilegalno posjedovanje oružja, te za poticanje na masovne nemire. Napetosti između armenskih nacionalista koristi Moskva, koja želi da Armenci postupno odustanu od teritorija kojeg su zauzeli za vrijeme rata u Nagorno Karabahu. Armenski predsjednik Serž Sargsjan kaže da je dobio takvu ponudu iz Moskve, ali je očito učinio malo da smiri bivše armenske borce, koji se boje da bi mogli izgubiti teritorije za koje su se borili", tvrdi Radio Slobodna Europa, koji za poticanje na nemire optužuje i ruski tisak.
Kao žestoki kritičar vlade, Sefilian zbog njegovog radikalizma navodno nije prihvaćen od parlamentarne oporbe. No, liberalna oporba u Armeniji za cijeli događaj ipak okrivljuje vladu, a ne razvojačene borce iz sukoba s Azerbejdžanom od prije više od 20 godina.
"Za sada su Sefilian i njegov pokret bili marginalni akteri u Armeniji. No, talačka kriza bi mogla potvrditi hoće li to i ostati ili će dobiti uporište u široj javnosti, koja je općenito nezadovoljna vladom", piše dalje Radio Slobodna Europa.
"Ako se kriza završi brutalnošću, Armenci bi napadače mogli smatrati za mučenike, a incident bi mogao pomoći oporbenim strankama da ojačaju u odnosu na vladajuću stranke. Armenija će imati parlamentarne izbore iduće godine i zemlja bi se iz predsjedničkog mogla okrenuti parlamentarnom sustavu", zaključuje Radio Slobodna Europa.
Iz navedenog je jasno da su frustrirani veterani iz rata od prije više od 20 godina iskorišteni kako bi se pokušala ojačati "liberalna oporba" u zemlji, a iskra je planula "kada se otkrilo da bi po nalogu Moskve Serž Sargsjan mogao odustati od Nagorno Karabaha".
U ovu glupost mogu povjerovati samo oni koji ništa ne znaju o odnosima Rusije, Armenije i Azerbejdžana, ali i još dva regionalna aktera – Turske i Irana. Doduše, prilično je čudno da su naoružani bivši suborci Jirara Sefiliana "povjerovali" u uspjeh kada su krenuli u avanturu bez ikakvih izgleda za pobjedu.
Napisi Radija Slobodna Europa su uglavnom usklađeni s djelovanjem prozapadne oporbe u Armeniji i prikazuju se snimke prosvjeda i kada policija koristi silu, dok se gotovo uopće ne prikazuju fotografije i snimke militantne skupine u okupiranoj policijskoj postaji, koje morate tražiti na armenskim ruskim ili drugim portalima i informativnim emisijama.
Nevjerojatan propust "demokratskog vrela istine" u Europi sigurno nije slučajan. S druge strane, uzmimo da bilo koja vanparlamentarna skupina ili manja oporbena stranka u EU odluči učiniti isto. Usporedbe radi, bi li za Radio Slobodna Europa skupina od dvadesetak hrvatskih branitelja koji se ne slažu s izabranom vladom, da zauzmu policijsku postaju u Zagrebu, ubije dvojicu, jer je upravo ubijen drugi policajac, te rani još šest ljudi, bila također "naoružana oporbena skupina" ili teroristička skupina koja, bez obzira na zasluge od prije više od 20 godina, ruši izabranu vlast u zemlji? Bilo bi zanimljivo čuti odgovor Nenada Pejića, urednika RSE za jugoistočnu Europu. Toliko o vjerodostojnosti ovog izbora, kojeg citira većina agencija i portala u Hrvatskoj i regiji.
|